Lubenica i dinja su jednodome biljke sa jednopolnim cvetovima. Spadaju u povrće i najčešće se uzgajaju na otvorenom području, mada je moguće uzgoj vršiti i u plastenicima uz određene mikroklimatske uslove. Lubenica ima zrele i sočne plodove prijatnog ukusa. Dinja takođe, ima sočne plodove slatkastog ukusa.U ljudskoj ishrani se koriste u sirovom stanju, ali i prerađene za džemove, slatko i marmelade.
Korenov sistem je izuzetno razvijen i kad biljka naraste koren se prostire na površini i do 6m². Lubenica i dinja u svim fazama razvoja imaju velike potrebe za toplotom i vlagom.Optimalna temperatura za rast i razvoj je 25°C. Na niskim temperaturama ove biljke propadaju.Imaju izuzetnu potrebu za svetlošću i to najviše u fazi cvetanja. Za njihov normalan razvoj potrebno je i obilato zalivanje. Zemljište mora uvek biti dovoljno vlažno da ne dođe do opadanja cvetova i plodova.Najveća potreba za vodom je u periodu rasta plodova,ali i prevelika količina vode negativno utiče na plodove.
Za oprašivanje u plastenicima se koriste pčele,a u periodu cvetanja i plodonošenja je potrebno intenzivno provetravanje plastenika. U plasteniku se vrši đubrenje najčešće stajnjakom, ali i veštačkim đubrivima.Koja će se sorta ovih kultura izabrati za uzgoj zavisi od od vrste zaštićenog objekta i načina uzgoja. U visokim zaštićenim prostorima obe ove kulture se uzgajaju vertikalno.Najčešće uzgajane sorte lubenice su :Šugar bejbi, Panonia F1, a dinje Nelina F1,Nombre F1 i dr.
Lubenicu je najbolje uzgajati sa tikvom(Lagenaria vulgaris) jer je ona najbolja podloga za lubenicu.Kalemljenjem se postiže da se dobije biljka koja ima bolje razvijen koren, pa samim tim i više hranljivih supstanci prima preko njega. Kalemljenjem se postiže da su biljke otpornije na bolesti,mogućnost uzgoja lubenice na istom tlu 8-10 godina,veća otpornost na hladnoću, veće dimenzije plodova i veći prinosi.
U poslednji nekoliko godina sve više se javljaju bolesti korenovog sistema lubenica i dinja.Uzročnici bolesti se nalaze u tlu posebno ako se uzgajaju ove kulture na istom tlu godinama. Biljke su napadnute čak i u ranoj fazi uzgoja i u rasadu. Postepeno se suše i propadaju. Iz tog razloga proizvođači vrše kalemljenje lubenica. Zbog toga se kaleme sa tikvom vrg ili njenim hibridima Macis, Emphasis i sl. U zemljama kao što je Grčka i Italija kalemljenje se obavlja na 80% površina.
Polovinom aprila lubenica se seje u kontejnere. Nakon 2-4 dana se seje podloga-tikva u plastočne kontejnere.Kalemljenje se vrši tako što se napravi na tikvi procep i u taj procep se postavlja biljka lubenice i pričvrste se.Kalemljenje se vrši u fazi razvijenih kotiledona.
Lubenice se najbolje uzgajaju na tek uzoranim ledinama,a zemljište za uzgoj je ph 6-6,5.Zemljište je kvalitetno ako je obezbeđeno humusom,plodno i duboko. Najpogodnije područje za uzgoj lubenica su doline reka, zbog blizine vode i plodnosti tla. Rane sorte lubenice uspevaju do 600m nadmorske visine, a kasne sorte mogu i na većim visinama,ali iz rasada i uz kalemljenje sa tikvom. Navodnjavanje je obilato samo u prvim fazama razvoja biljke. Da bi se sprečila pojava štetočina kao što su: žičnjak, sovica potrebno je pre setve zemljište tretirati insekticidima. Tokom vegetacije usevi se neguju redovnim okopavanjem i prskanjem protiv plamenjače i antraknoze.
Za jedan hektar površine potrebno je 5000 biljaka iz rasada. U 1m² leje stane 80-100 komada biljaka. Dakle 50-70 m² leje može obezbediti rasad za setvu jednog hektara zemljišta.
U Sremu se najviše uzgaja lubenica i dinja zbog blizine Beograda i Novog Sada radi plasmana proizvoda.