Kupus je biljna kultura koja sadrži mnogo proteina i esencijalnih aminokiselina.Kupus ne samo da ima hranljiva već i lekovita svojstva. Služi za lečenja čira na želucu i crevima,kao i za lečenje srčanih obolenja. Kupus ima kratku stabljiku, slabo razvijen korenov sistem. Zato poseduje veoma razvijenu nadzemnu vegetativnu masu.Rane sorte kupusa imaju manji manji prečnik rozete i glavice nego kasne sorte. U ishrani čoveka se koristi u svežem stanju, sušen, zamrznut i kiseli. Zbog razvoja bujne nadzemne vegetacije ova kultura ima velike potrebe za hranivima. Ova kultura daje visoke prinose,veoma je otporna i moguće ju je proizvoditi tokom cele godine. Zemljište se đubri stajnjakom ili kompostom (50-140kg đubriva na 10m²). Uglavnom se proizvodi na otvorenom,ali se rasad iproizvodnja zimi u zaštićenim plastenicima i tunelima. U jesenjem i zimskom periodu kupus se gaji u tunelima bez grejanja. Razvijene biljke mogu opstati i na temperaturi do -8°C. U svakom slučaju bolji prinosi se postižu u plastenicima sa grejanjem. Za uzgoj ranih sorti najbolje uslove ostvaruju zaštićeni objekti koji ostvaruju optimalnu temperaturu za nicanje kupusa.Više temperature usporavaju formiranje glavica,a niske dovode do smrzavanja glavica. Proizvodnja ranog kupusa se vrši u tunelima koji imaju grejanje. Proizvodnja srednje ranog i kasnog kupusa se vrši u objektima bez grejanja ili na njivama (uz pokrivanje agrotekstilom).
Rasadne biljke koje su predviđene za sadnju u plastenicima proizvode se u kontejnerima ili saksijama na kvalitetnom supstratu. Sadnja se vrši na rastojanju 50-60 cm, razmak između redova je35-40cm. Nakon sadnje vrši se obilato zalivanje.U toku razvoja se zaliva svakih 7-10 dana. U objektima sa grejanjem potrebno je održavati optimalnu temperaturu od 18-20°C po danu, au toku noći 14-16°C. Korov koji se javlja tokom proizvodnje kupusa se okopava,ali se može uništavati i herbicidima. Po potrebi se vrši zaštita kupusa od bolesti i štetočina. Za sprečavanje truleži korena tretira se seme. Protiv plamenjače koristi se Ridomil, protiv pegavosti Gakogal, protiv kupusara preparat na bazi Bacillius thurigiensis, protiv kupusne muve Sistem 40. Prihranjivanje ove kulture se vrši dva puta. Prvi put nakon sadnje,a drugi put pred sam početak formiranja glavica. Prinos kupusa zavisi od sorte i vremena proizvodnje i kreće se od 10-40 kg/10m².
U uslovima hladne kontinetnalne klime kupus je osnovni usev. U uslovima umereno-kontinentalne klime je postrni usev posle krompira, luka, graška i drugih koji se ubiru u julu mesecu. Izuzetno je rasprostranjena rana proizvodnja kupusa.To je karakteristično za Makedoniju, dolinu Neretve i u Vojvodini. Rasad kupusa se ne pikira i seme je potrebno posejati u redove od oko 7-10×2cm.Za jedan hektar kupusa potrebno je 0.5kg semena. Za 1m² leje je potrebno do 2-2,5gr semena. Po 1m² leje može se uzgojiti do 500 biljaka. Za rane sorte najpogodnije je lakše zemljište. Dok za kasne sorte kupusa najpogodnija su zemljišta koja su teža i duže zadržavaju vlagu.
Zdrav rasad ima čvrste, zdrave biljke sa najmanje četiri razvijena lista i sa dobro razvijenim korenovim sistemom. 90% ukupne proizvodnje kupusa proizvodi se sadnjom kasnih sorti kupusa. Kasne sorte kupusa se rasađuju tokom jula, zemljište je potrebno dobro natopiti vlagom i saditi posle obilnih kiša. U našim uslovima neophodno je obilato navodnjavanje.Najčešći oblik navodnjavanje je sistemom kap po kap.