{"id":169,"date":"2013-07-18T13:09:53","date_gmt":"2013-07-18T11:09:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/?p=169"},"modified":"2013-07-24T13:18:02","modified_gmt":"2013-07-24T11:18:02","slug":"turisticke-znamenitosti-niske-tvrdave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/turisticke-znamenitosti-niske-tvrdave\/","title":{"rendered":"Turisti\u010dke znamenitosti Ni\u0161ke tvr\u0111ave"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Ove godine se obele\u017eava 1700\u2019ta godi\u0161njica od usvajanja i proklamovanja Milanskog edikta. Te davne 313. godine u gradu Milanu omogu\u0107ena je verska ravnopravnost koja je dozvolila hri\u0161\u0107anima slobodu veroispovesti. Milnski Edikt je potpisao Sveti Car Konstanin, u hri\u0161\u0107anskoj dogmi jedini svetac koji se smatra apostolski ravnim. Istoriski on je jedna od najuticajnijih li\u010dnosti civilizacije koja se rodila ba\u0161 na na\u0161im prostorima i to u okolini Ni\u0161a.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Povezuju\u0107i ta dva doga\u0111aja vodimo vas detaljno kroz Ni\u0161ku tvr\u0111avu najpopularniju turisti\u010dku znamenitost Ni\u0161a.<\/p>\n<p>Izvor fotografije je turisti\u010dki portal TT Group <a href=\"http:\/\/www.tt-group.net\/\">http:\/\/www.tt-group.net\/<\/a>. <img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-172\" alt=\"Restoran-tvrdjava\" src=\"http:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Restoran-tvrdjava.jpg\" width=\"600\" height=\"402\" srcset=\"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Restoran-tvrdjava.jpg 600w, https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Restoran-tvrdjava-300x201.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ni\u0161ka Tvr\u0111ava simbol je grada na Ni\u0161avi. Nalazi se i na njegovom grbu, a i u potpunosti dominira panoramom centra grada u kome se i nalazi. Jo\u0161 ta\u010dnije, ni\u0161ka Tvr\u0111ava \u201ckuca\u201d ba\u0161 u centru centra. Nalazi se na desnoj obali reke Ni\u0161ave i danas je spomenik kulture od izuzetnog zna\u010daja, za\u0161ti\u0107ena zakonom. <!--more-->A i same je Ni\u0161lije vole i \u010duvaju jer u njoj vole da se pro\u0161etaju, provozaju turisti\u010dkim vozi\u0107ima, popiju kafu ili sok u mnogobrojnim kafi\u0107ima ili ru\u010daju u restoranu, a leti, u avgustu sjati se cela srpska i svetska \u201cfilmska dr\u017eava\u201d da od gradona\u010delnika sve\u010dano preuzme klju\u010deve grada i otvori ga za tradicionalne \u201cFilmske susrete\u201d. Ali ne samo za \u201cFilmske susrete\u201d, ve\u0107 i \u201cNi\u0161vil\u201d, ve\u0107 tradicionalni me\u0111unarodni d\u017eez festival koji je izbio u red svetskih vrhunskih festival posve\u0107enih ovoj vrsti muzike.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pa, zbog \u010dega je Tvr\u0111ava toliko zna\u010dajno zdanje, ne samo za Ni\u0161, ve\u0107 i \u0161ire. Ako izuzmemo lepotu same gra\u0111evine, \u0161to naravno da ne\u0107emo u\u010diniti, ni\u0161ka Tvr\u0111ava je i najo\u010duvanije utvr\u0111enje ovog tipa na Balkanu. Iako se o njoj uglavnom govori prvo iz vremena turske vladavine Balkanom, ova je lokacija bila od strate\u0161kog zna\u010daja mnogo pre Turaka. Pa se tako u Tvr\u0111avi nalaze i ostaci gra\u0111evina koje datiraju jo\u0161 iz anti\u010dkog i vizantijskog perioda, pa su \u010dak u njenoj blizini prona\u0111eni i tragovi iz praistorije. Ipak, najzna\u010dajniji sa\u010duvani ostaci koji svedo\u010de o periodu antike su deo poplo\u010dane ulice sa kanalizacijom, koji se mogu videti pored Bali-begove d\u017eamije, kao i urbano tkivo sa termama i rimske terme u ulaznom prostoru Tvr\u0111ave.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pa, se, tako, za\u010dudo, Turci ovde pojavljuju tek u 18. veku , kada su na ovom prostoru prvi put i gradili u vreme kada su u ratu sa Austrijancima izgubili Beograd i sedi\u0161te pa\u0161aluka morali da izmeste u Ni\u0161. Godine 1718. godine ovde je za potrebe vojske podignuto utvr\u0111enje Hisar, a 1719. godine sultan je odlu\u010dio da se u Ni\u0161u izgradi jaka tvr\u0111ava. Tako je dana\u0161nja Tvr\u0111ava nikla na osnovama nekada\u0161njeg utvr\u0111enja \u201cHisar\u201d. Tvr\u0111ava je zavr\u0161ena 1723. godine i tada je iznad \u201cStambol kapije\u201d sve\u010dano postavljen natpis da svedo\u010di o izgradnji ove velelepne gra\u0111evine. Tvr\u0111ava je vojni karakter imala do 1950. godine,a zvani\u010dno je progla\u0161ena kulturnim dobrom 1979. godine.<\/p>\n<h2>Hamam \u2013 etno restoran<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Budu\u0107i da postoji i stoji i opstaje na desnoj obali Ni\u0161ave vekovima, ti vekovi su na njoj i u njoj ostavili dovoljno tragova. Pa se u njoj mo\u017ee videti dosta spomenika i gra\u0111evina iz razli\u010ditih vremenskih perioda. Od spomenutih viznatijskih poplo\u010danih ulica i rimskih termi, u njoj ima jo\u0161 dosta zanimljivih gra\u0111evina i mesta koja treba obi\u0107i. Pa \u0107emo po\u010deti od po\u010detka, od ulaza i \u010duvenog \u201cHamama\u201d sa leve strane od ulaza. Ime mu samo ka\u017ee o \u010demu se radi \u2013 u pitanju je nekada\u0161nje tursko kupatilo iz 15. veka, danas ekskluzivni restoran sa odli\u010dnom hranom. Odmah nakon ulaza dolazi se i do suvenirnice i sklopu koje je umetni\u010dki paviljon u kome se \u010desto odr\u017eavaju izlo\u017ebe i razni kulturno-umetni\u010dki programi. Ovaj prelep i dobro o\u010duvani objekat nekada je bio Arsenal i poti\u010de iz 1857. godine, a kasnije je adaptiran i preure\u0111en za dana\u0161nje potrebe. Ipak, autenti\u010dnost gra\u0111evine je sa\u010duvana. U njoj, dakle, osim izlo\u017ebe slika mo\u017eete kupiti i suvenire o gradu Ni\u0161u i Srbiji generalno.<\/p>\n<h2>Bali-begova d\u017eamija<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sa leve strane od Arsenala, odnosno suvenirnice, je prelepi plato pored hamama, iza koga se nalazi niz ni\u0161a, natkrivenih prostorija u nizu koje su danas pretvorene u ugostiteljske objekte i kafi\u0107e pa je \u010ditav taj deo Tvr\u0111ave jako popularan kako danju, tako i u no\u0107nim satima, jer ima dosta \u017eivih svirki i odli\u010dne zabave. Iznad ovog prostora je ure\u0111eno \u0161etali\u0161te do koga se dolazi kada se plato pro\u0111e i popne se malo uzbrdo sa leve strane, pa se na njegovom kraju do\u0111e i do same ulazne kapije sa koje se pru\u017ea prelep pogled na Ni\u0161avu, most i centar grada.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Odmah do ostataka iz perioda Vizantije nalazi se mo\u017eda i najlep\u0161a zgrada u Tvr\u0111avi, \u201cBali-begova\u201d d\u017eamija, koja je izgra\u0111ena u periodu izme\u0111u 1521-1523. godine. Danas se u ovoj nekada\u0161njoj d\u017eamiji nalazi \u201cSalon 77\u201d, izlo\u017ebeni prostor u kome se odr\u017eavaju i izlo\u017ebe i razli\u010diti umetni\u010dki performansi. Ova gra\u0111evina je rekonstruisana 1976. godine i predstavlja prelep primer osmanlijske arhitekture 16. veka. U njenoj se blizini sve do 16. veka nalazila i \u010duvena Sahat-kula, simbol same Tvr\u0111ave, koja je sru\u0161ena nakon Prvog svetskog rata. Ipak, sa\u010duvane su fotografije iz perioda kada je kula jo\u0161 uvek postojala pa se jasno mo\u017ee videti kako je izgledala.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U blizini Bali-begove d\u017eamije je jo\u0161 jedno zna\u010dajno mesto, \u201cLapidarijum\u201d, zbirka anti\u010dkih spomenika od kamena sa prikazima likova ili epitafima i ostaci statua tako\u0111e iz anti\u010dkog perioda, koji svedo\u010de o istoriji Tvr\u0111ave i njenom trajanju. Lapidarijum je zvani\u010dnio postavljen 1979. godine i nezaobilazni je deo svakog obilaska Tvr\u0111ave.<\/p>\n<h2>Lapidarijum i istorijski arhiv<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">U blizini Lapidarijuma su jo\u0161 dve zna\u010dajen gra\u0111evine: Istorijski arhiv i kompleks \u201cPa\u0161inog konaka\u201d. Istorijski arhiv je izgra\u0111en 1890. godine, a \u201cPa\u0161in konak\u201d je nedavno obnovljen za potrebe lokalnog komunalnog preduze\u0107a \u201cMedijana\u201d koja se brine za \u010disto\u0107u i urednost celog Ni\u0161a, pa i same Tvr\u0111ave, pa se zato u delu oko njenog sedi\u0161ta u Tvr\u0111avi mogu videti lepo ure\u0111eni cvetni vrtovi koji i krase i miri\u0161u.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tvr\u0111ava je, ipak, najpoznatija po \u201cLetnjoj pozornici\u201d koja se nalazi odmah do glavnog ulaza, sa desne strane. Izgra\u0111ena je 1959. godine i na njoj se odr\u017eavaju i \u201cHorske sve\u010danosti\u201d, ali i \u010duveni \u201cFilmski susreti\u201d, svetkovina filma kada se najboljima dodeljuju nagrade \u201cCar Konstantin\u201d i \u201cCarica Jelena\u201d.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U Tvr\u0111avi je i meteorolo\u0161ka stanica kao i \u010duveni \u201cPlaninarski dom\u201d odmah iza suvenirnice, na brda\u0161cu u senci drve\u0107a, pa je pijuckanje kafe, sede\u0107i na drvenim klupama za drvenim stolovima, kultni \u010din. To rade oni koji znaju, a po\u0161to mi znamo mi vam i ka\u017eemo\u2026 A vi prenesite dalje\u2026<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<div style=\"text-align: center;margin: 3px;\"><script type=\"text\/javascript\"><!--\ngoogle_ad_client = \"pub-4162034496836134\";\ngoogle_alternate_color = \"FFFFFF\";\ngoogle_ad_width = 336;\ngoogle_ad_height = 280;\ngoogle_ad_format = \"336x280_as\";\ngoogle_ad_type = \"text_image\";\ngoogle_ad_channel =\"\";\ngoogle_color_border = \"\";\ngoogle_color_link = \"#000000\";\ngoogle_color_bg = \"\";\ngoogle_color_text = \"\";\ngoogle_color_url = \"\";\ngoogle_ui_features = \"rc:0\";\n\/\/--><\/script>\n<script type=\"text\/javascript\"\n  src=\"http:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/show_ads.js\">\n<\/script><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ove godine se obele\u017eava 1700\u2019ta godi\u0161njica od usvajanja i proklamovanja Milanskog edikta. Te davne 313. godine u gradu Milanu omogu\u0107ena je verska ravnopravnost koja je dozvolila hri\u0161\u0107anima slobodu veroispovesti. Milnski Edikt je potpisao Sveti Car Konstanin, u hri\u0161\u0107anskoj dogmi jedini svetac koji se smatra apostolski ravnim. Istoriski on je jedna od najuticajnijih li\u010dnosti civilizacije koja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_genesis_hide_title":false,"_genesis_hide_breadcrumbs":false,"_genesis_hide_singular_image":false,"_genesis_hide_footer_widgets":false,"_genesis_custom_body_class":"","_genesis_custom_post_class":"","_genesis_layout":""},"categories":[10],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=169"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":175,"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169\/revisions\/175"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pogodak.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}